Martonova vizija trajnog rješenja javnog gradskog prijevoza u Zagrebu.
1. Glavni kolodvor (južna strana)
Urbanistički:
Stanica Glavni kolodvor (SGK) predstavlja proboj središnje gradske osi prema jugu.
Arhitektonski:
"Ponavljanjem" sjevernog objekta na jugu i spajanjem objekata pasažom otvara se ogroman višefunkcionalan prostor u samom novom centru grada. Uređuju se izlazi na Tomislavov trg i Trg domovinske zahvalnosti (dvoranu Lisinski).
2. Nadvožnjak prema Dubravi
Neiskorišten i zapušten prostor ispod željezničke pruge uz produženu Branimirovu, u dužini od 1600 metara od Heinzlove prema istoku, uređuje se u koridor obrta, usluga i zabave otvoren 24 sata na dan.
3. Stanica Autobusni kolodvor
Urbanistički:
Stanica spaja vlak, autobus i tramvaj.
Arhitektonski:
Veličanstvena kupola omekšava pravokutnu strukturu okoline i stvara novu orijentacionu točku grada.
4. Stanica Savska ulica
Urbanistički: Povezuje tramvajski čvor Savska - Jagićeva - Vodnikova.
Arhitektonski:
Simbol Saturna na vrhu zdanja asocira na blizinu Tehničkog muzeja.
5. Stanica Zapadni kolodvor
Urbanistički:
Predstavlja južni objekt današnjeg Zapadnog kolodvora koji se produžuje prema Trgu sportova.
Arhitektonski:
Asocira na današnju zgradu i skladišta Zapadnog kolodvora. Povezuje staro i novo zdanje novim pothodnikom, dok funkcionalno čini centar zabave i trgovine te gradske četvrti.
6. Stanica Vukovarska avenija
Urbanistički:
Orijentaciona točka osi avenije pozicionirana po dostupnosti mnogim poslovnim kompleksima (Zagrepčanka, Trešnjevački trg...).
Arhitektonski:
S središnji toranj po vertikalnoj strukturi asocira na simbol Domovinskoga rata – uništeni vodotoranj u Vukovaru. Vukovarska se avenija danas ničime ne može asocirati s gradom čije ime nosi.
7. Stanica Slavonska avenija
Urbanistički:
Predstavlja orijentacionu točku, te povezuje zgradu Vjesnika, studentski dom i Knežiju.
Arhitektonski:
Naglašen "mekani" oblik koji privlači izgledom i nudi izraziti komfor. Unutar stanice nalaze se udobni i adekvatno opremljeni prostori za poslovne sastanke i prezentacije. U njima tvrtke čiji su uredi teže dostupni ili nemaju vlastite reprezentativne prostore mogu osigurati vrhunske uvjete za svoje predstavljanje, okupljanje partnera i sl.
8. Stanica Prisavlje
Urbanistički:
Ostvaruje pristup velikim tramvajskim podsistemima. Smještena je na Savi i pruža pogled na rijeku.
Arhitektonski:
Predstavlja kombinaciju broda i rakovice. Asocira na more. Predstavlja novu atrakciju na pomalo zaboravljenom i zapuštenom dijelu grada.
9. Stanica Novi Zagreb
Urbanistički:
Iskorištava prostor željezničkog trokuta između Trnskog, Trokuta i Velesajma, te se veže na tramvajske puteve Novog Zagreba.
Arhitektonski:
Naglašena trostrana smaragdna piramida kao markantna orijentaciona točka Novog Zagreba. Bazu piramide tvore shematizirani elementi dubrovačke stare jezgre. Sada nemamo nikakvih asocijativnih elemenata između zagrebačkih glavnih ulica i mjesta čija imena nose.
10. Stanica Zračna luka
Urbanistički:
Novi koridor pruge kroz Veliku Goricu završava u zamišljenoj zgradi aerodroma.
Arhitektonski:
Naglašena tehničko - tehnološka funkcionalnost i atraktivnost prozračne konstruktivističke zgrade i tornja.
11. Stanica Hinzelova
Urbanistički:
Otvara pristup tramvajskom podsustavu.
Arhitektonski:
Tvori početnu točku niza suvremenih arhitektonskih zdanja na jugu Heinzelove (Veterinarski fakultet, Chromosov toranj, Euroherc, MUP...).
